Preskoči na sadržaj
Začeci institucionalne brige za slijepe
Dopis Vinku Beku

Zagreb, 31. listopada 1888
papir, rukopis
dar Marte Durst rođ. Bek
inv. oznaka: 1525

Rukopisni Dopis Vinku Beku na njemačkom jeziku kojim Kraljevska županijska oblast javlja Kraljevskoj kotarskoj oblasti u Velikoj Gorici da je Visoka kraljevska zemaljska vlada pozitivno riješila Bekovu molbu, te mu se dopušta otvaranje privatnog zavoda za uzgoj i obuku slijepaca na nastavnom jeziku hrvatskom ili srbskom. Dopis je datiran u Zagrebu 31. listopada 1888. godine.
Budući da vlada ovom dozvolom nije preuzela na sebe nikakve financijske ni druge obveze, Bek se počinje baviti skupljanjem i izradom nastavnih sredstava potrebnih za obrazovanje slijepih. Obraća se javnosti sa željom da građani sudjeluju u stvaranju zbirki općih nastavnih sredstava za slijepe. Istodobno uspostavlja i suradnju s pojedinim tiflopedagozima u Austriji. Nastavna sredstva i pomagala dobivena iz inozemstva podvrgava kritičkoj analizi, a neka od njih unaprijedio je dodajući vlastita rješenja.
Uz prikupljanje nastavnih sredstava, Bek je istraživao i drugu tiflološku građu, želeći u budućem zavodu osnovati poseban muzealni odjel po uzoru na neke razvijene zavode u Europi.
Dokument je Tiflološkom muzeju darovala Marta Durst rođena Bek.

Dopis Vinku Beku
Začeci institucionalne brige za slijepe

Dopis Vinku Beku

Zagreb, 31. listopada 1888
papir, rukopis
dar Marte Durst rođ. Bek
inv. oznaka: 1525

Rukopisni Dopis Vinku Beku na njemačkom jeziku kojim Kraljevska županijska oblast javlja Kraljevskoj kotarskoj oblasti u Velikoj Gorici da je Visoka kraljevska zemaljska vlada pozitivno riješila Bekovu molbu, te mu se dopušta otvaranje privatnog zavoda za uzgoj i obuku slijepaca na nastavnom jeziku hrvatskom ili srbskom. Dopis je datiran u Zagrebu 31. listopada 1888. godine.
Budući da vlada ovom dozvolom nije preuzela na sebe nikakve financijske ni druge obveze, Bek se počinje baviti skupljanjem i izradom nastavnih sredstava potrebnih za obrazovanje slijepih. Obraća se javnosti sa željom da građani sudjeluju u stvaranju zbirki općih nastavnih sredstava za slijepe. Istodobno uspostavlja i suradnju s pojedinim tiflopedagozima u Austriji. Nastavna sredstva i pomagala dobivena iz inozemstva podvrgava kritičkoj analizi, a neka od njih unaprijedio je dodajući vlastita rješenja.
Uz prikupljanje nastavnih sredstava, Bek je istraživao i drugu tiflološku građu, želeći u budućem zavodu osnovati poseban muzealni odjel po uzoru na neke razvijene zavode u Europi.
Dokument je Tiflološkom muzeju darovala Marta Durst rođena Bek.