Schulbucher-Berschleiss-Administration
Beč, 1848.
papir, reljefni tisak
dar Ivana Špehara, 1965.
inv. oznaka: 417
Početnica je udžbenik za slijepu djecu za svladavanje reljefnih znakova latiničnih slova. Pisana je tzv. reljefnim linijskim pismom, njemačkim jezikom, te obrađuje slova, brojeve i interpunkciju. Početnica je tiskana u Beču 1848. godine u tiskari Schulbucher-Berschleiss-Administration koja je izrađivala školske knjige. Knjiga je tvrdo ukoričena i ima 24 stranice.
Krajem 18. stoljeća u nastavi se koristilo reljefno linijsko pismo, čija su slova izgledala poput standardnih, ali su bila ispupčena kako bi se mogla čitati dodirom. Stvaranje prve reljefne linearne abecede obično se pripisuje Valentinu Haüyu, iako su i prije njega poznati razni pokušaji stvaranja pisma za slijepe.
Tiflološkom muzeju Početnicu je darovao Ivan Špehar 1965. godine.
Početnica
Schulbucher-Berschleiss-Administration
Beč, 1848.
papir, reljefni tisak
dar Ivana Špehara, 1965.
inv. oznaka: 417
Početnica je udžbenik za slijepu djecu za svladavanje reljefnih znakova latiničnih slova. Pisana je tzv. reljefnim linijskim pismom, njemačkim jezikom, te obrađuje slova, brojeve i interpunkciju. Početnica je tiskana u Beču 1848. godine u tiskari Schulbucher-Berschleiss-Administration koja je izrađivala školske knjige. Knjiga je tvrdo ukoričena i ima 24 stranice.
Krajem 18. stoljeća u nastavi se koristilo reljefno linijsko pismo, čija su slova izgledala poput standardnih, ali su bila ispupčena kako bi se mogla čitati dodirom. Stvaranje prve reljefne linearne abecede obično se pripisuje Valentinu Haüyu, iako su i prije njega poznati razni pokušaji stvaranja pisma za slijepe.
Tiflološkom muzeju Početnicu je darovao Ivan Špehar 1965. godine.