Vinko Bek
Zagreb, 1896.
papir, ubod pisanje
inv. oznaka: 418
Knjiga Početnica iz 1896. godine, autora Vinka Beka tiskana je u Zagrebu iglopisom ili Kleinovim tiskom. Početnicu je 1954. godine Tiflološkom muzeju darovao Zavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu.
Igličasto pismo osmislio je Johann Wilhelm Klein, osnivač prve škole za slijepe u Beču, koji je 1809. godine predstavio igličasto pismo ili, kako je kasnije nazvano po njemu, Kleinovo pismo. Osnovu pisma čine latinična reljefna slova koja su se oblikovala pomoću malih iglica poredanih tako da daju potpunu sliku pojedinog slova. Taktilno čitanje tog pisma zahtijevalo je mnogo vremena, a veliki je nedostatak taj što ga slijepi nisu mogli sami pisati.
Ova je abeceda zadovoljila kriteriji koji je Kleinu bio najvažniji - da bude što sličnija abecedi videćih. To je bio razlog zašto je Klein dugo odbijao prihvatiti Brailleovo pismo jer je smatrao da nije kompatibilno s abecedom koju koriste videći. Bilo je potrebno čak 40 godina da se Brailleovo pismo počelo upotrebljavati u zemljama njemačkog govornog područja.
Početnica
Vinko Bek
Zagreb, 1896.
papir, ubod pisanje
inv. oznaka: 418
Knjiga Početnica iz 1896. godine, autora Vinka Beka tiskana je u Zagrebu iglopisom ili Kleinovim tiskom. Početnicu je 1954. godine Tiflološkom muzeju darovao Zavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu.
Igličasto pismo osmislio je Johann Wilhelm Klein, osnivač prve škole za slijepe u Beču, koji je 1809. godine predstavio igličasto pismo ili, kako je kasnije nazvano po njemu, Kleinovo pismo. Osnovu pisma čine latinična reljefna slova koja su se oblikovala pomoću malih iglica poredanih tako da daju potpunu sliku pojedinog slova. Taktilno čitanje tog pisma zahtijevalo je mnogo vremena, a veliki je nedostatak taj što ga slijepi nisu mogli sami pisati.
Ova je abeceda zadovoljila kriteriji koji je Kleinu bio najvažniji - da bude što sličnija abecedi videćih. To je bio razlog zašto je Klein dugo odbijao prihvatiti Brailleovo pismo jer je smatrao da nije kompatibilno s abecedom koju koriste videći. Bilo je potrebno čak 40 godina da se Brailleovo pismo počelo upotrebljavati u zemljama njemačkog govornog područja.